Žene i rad
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 17 | Nivo: Ekonomski fakultet

Sadržaj
UVOD
Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, donesena je odluka da se 8. ožujka proglasi međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike prosvjede američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opće pravo glasa.
I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu. Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljenje žena bilo je i ostalo temeljem na kojem su kasnije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost. Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žena se izborila za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na razvod braka, pa i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim zemljama ta prava još nisu potpuna. Zbog dvostruke uloge - proizvođača i majke - emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao.
Također ćemo razmotriti kako neke savremene promjene u domenu rada, kao što su informacijska tehnologija i fleksibilni obrasci zaposlenja, utiču na tržištu radne snage
Žene i rad
Muškarci i žene su tokom čitave historije doprinosili proizvodnji i reprodukciji društvenog svijeta, i u svakodnevlju i kroz duže periode. Ipak, priroda toga partnerstva i raspodjela odgovornosti unutar njega, vremenom su primali drugačije forme. Sve donedavno, plaćeni rad u zapadnim zemljama prevashodno je bio vezan za muškarca.
Proteklih nekoliko decenija ova situacija radikalno se promijenila: sve više žena, čini dio radne snage. Između 35 i 60 procenata žena starosti od 16 do 60 godina, u većini evropskih država danas radi za platu.
Žene i radno mjesto - historijski pregled
Mnogo toga se promijenilo sa razdvajanjem radnog mjesta od kuće koje je nastalo pod uticajem razvoja moderne industrije. Premještanje proizvodnjeu mehanizovane fabrike vjerovatno je bio najvažniji činilac. Kako je rad sad obavljao pojedinac onom brzinom kojom je radila mašina, poslodavci su počeli postepeno da unajmljuju pojedinačne ratnike, a ne više čitave porodice.
Sa napretkom industrijalizacije, ustanovljena je podjela između rada u kući i onoga na radnom mjestu. Ideja o odvojenim sferama- javnoj i privatnoj- postala je sastavni dio popularnih stavova.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]